Priručnik za NetPlot

O NetPlot-u

Autori NetPlot-a su Ivan Slapničar and Damir Krstinić.

Navigacija

• funkcije jedne varijable y=f(x)
• parametarske funkcije jedne varijable x=f(t), y=g(t)
• funkcije u polarnim koordinatama r=f(t)
• funkcije dviju varijabli z=f(x,y)
• parametarske funkcije dviju varijabli x=f(u,v), y=g(u,v), z=h(u,v)

Forma za unos

U drugom retku unosi se funkcija. Može se unijeti više funkcija odvojenih zarezima (vidi primjere u nastavku).

Za 2D grafove (funkcije jedne varijable, parametarske funkcije jedne varijable i funkcije u polarnim koordinatama) u trećem retku mogu se odabrati standardne osi, kvadratne osi (jednako duge x-os i y-os) i jednake osi (jedinice na x-osi i y-osi su jednako duge). Također se može odabrati prikaz pravokutne koordinatne mreže te zumirati graf.

Za 3D grafove (funkcije dviju varijabli i parametarske funkcije dviju varijabli) u trećem retku može se odabrati prikaz skrivenih ploha, gustoću linija rastera (10, 20, 30 or 40) te prikaz konturnog grafa i pravokutne mreže u x-y ravnini. Pritiskom na crvene strelice graf se rotira u odgovarajućem smjeru.

Konstante, operatori i funkcije

Operatori +,-,* i / imaju standardno značenje. Potenciranje, a "na" b, se zadaje s a^b ili a**b (ovo je standard Gnuplot-a). a! označava 'a faktorijela'.

Kratak opis nekih funkcija dan je u sljedećoj tablici:

Funkcija	Argument	Opis
abs(x)	kompleksan	apsolutna vrijednost od x, |x|
acos(x)	realan	arkus kosinus (cos-1x) u radijanima
asin(x)	realan	arkus sinus (sin-1x) u radijanima
atan(x)	realan	arkus tangens (tan-1x) u radijanima
besj0(x)	radijani	J0 Bessel-ova funkcija od x
besj1(x)	radijani	J1 Bessel-ova funkcija od x
besy0(x)	radijani	Y0 Bessel-ova funkcija od x
besy1(x)	radijani	Y1 Bessel-ova funkcija od x
ceil(x)	realan	najmanji cijeli broj veći od x
cos(x)	radijani	kosinus od x
cosh(x)	realan	kosinus hiperbolni od x
erf(x)	kompleksan	error funkcija
erfc(x)	kompleksan	1-erf(x)
exp(x)	realan	ex, eksponencijalna funkcija od x
floor(x)	realan	najveći cijeli broj manji od x
gamma(x)	kompleksan	gama funkcija od real(x)
ibeta(p,q,x)	kompleksan	nepotpuna beta funkcija od real(p,q,x)
igamma(a,x)	kompleksan	nepotpuna gama funkcija od real(a,x)
imag(x)	kompleksan	imaginarni dio od x
int(x)	realan	cijeli dio od x zaokružen prema nuli
inverf(x)	kompleksan	inverzna error funkcija od real(x)
invnorm(x)	kompleksan	inverzna normalna distribucija od realnog dijela od x
lgamma	kompleksan	prirodni logaritam gama funkcije od real(x)
log(x)	realan	logex, prirodni logaritam (baze e) od x
log10(x)	realan	log10x, logaritam baze 10 od x
norm(x)	kompleksan	normalna (Gaussova) distribucija od real(x)
rand(x)	kompleksan	generator pseudo-slučajnih brojeva s jezgrom seed=real(x)
real(x)	kompleksan	realni dio od x
sgn(x)	realan	1 ako je x>0, -1 ako je x<0, 0 ako je x=0
sin(x)	radijani	sinus od x
sinh(x)	realan	sinus hiperbolni od x
sqrt(x)	realan	kvadratni korijen od x
tan(x)	radijani	tangens od x
tanh(x)	realan	tangens hiperbolni od x

Examples

• Sinus
  y=f(x): 
  
  
• Sinus i polu-kružnica
  y=f(x): 
  
  
• Parametarski zadana kružnica
  x=f(t),y=g(t): 
  
  Kružnica izgleda "bolje" kada se odaberu "Jednake osi".
  
  
• Kružnica i elipsa zadane parametarski
  x=f(t),y=g(t): ,
  
  
• Arhimedova spirala i kružnica u polarnim koordinatama
  r=f(t): 
  
  
• Hiperbolički paraboloid i ravnina
  z=f(x,y): 
  
  
• Kugla (sfera) zadana parametarski
  x=f(u,v),...: 
  
  
• Spirala u prostoru zadana parametarski
  x=f(u,v),...: 
  
  
• Razni stilovi i boje
  Na primjer,
  
  y=f(x): 
  
  crta prvu funkciju s magenta impulsima, dok je druga funkcija prikazana plavom step-funkcijom.

  Nakon unosa funkcije može se napisati "w" ili "with", nakon čega slijedi jedna od opcija: "l" (linije), "i" (impulsi), "d" (točke), "p" (točke), "boxes" ili "steps". Nakon opcije može se zadati broj boje ( 1, 2, 3, 4, 5, ...).
  
  

• Funkcije s parametrima
  Prvo se može definirati funkcija ovisna o parametrima, a potom crtati funkciju za razne vrijednosti parametara. Na primjer:
  
  y=f(x): 
  
  y=f(x): 
  
  y=f(x): 
  
  
• Funkcije zadane po djelovima
  y=f(x): 
  
  Ova funkcija je jednaka x^2 za x u intervalu [-3:1], x/3 za x u intervalu [5:7], i sin(x) inače. Primjetimo da definicija formalno treba pokriti čitavu realnu os.
  
  
• Periodičke funkcije
  Korisne periodičke funkcije mogu se dobiti pomoću naredbi floor, ceil i int, na primjer,
  
  y=f(x): 
  
  Korištenjem ove ili slične funkcije i definiciju funkcije po djelovima, možemo definirati funkcije kao:
  
  y=f(x): 
  
  
• Presjeci ploha
  Promotrimo tijelo omeđeno gornjom jediničnom polu-sferom
  
  x^2+y^2+z^2=1, polovicom cilindra (x-1/2)^2+y^2=1/4 za y>0 i ravninama y=0 i z=0.
  
  Ovo tijelo crta se kako slijedi:
  
  

  Ranges:	u :    v :    x :    y :
  x=f(u,v),...:

  
  
  N.B. Cjelokupni ulazni podaci za funkciju glase (samo dio se vidi u ulaznom prozoru):

  0.5*cos(u)+0.5, v*0.5*sin(u), sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2-(v*0.5*sin(u))^2),
0.5*cos(u)+0.5, 0.5*sin(u), v*sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2-(0.5*sin(u))^2),
0.5*cos(u)+0.5, v*0.5*sin(u), 0,
0.5*cos(u)+0.5, 0, v*sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2)