Poznato je da se prilikom ronjenja tlak vode povećava s dubinom zarona i to stoga što se težina vode iznad ronioca povećava. Neka je, na primjer, tanka horizontalna ploča površine zaronjena u tekućinu gustoće na dubinu od metara ispod površine tekućine (slika 2.26).
Tekućina koja se nalazi direktno iznad ploče ima volumen pa je njena masa jednaka . Sila kojom ta količina vode djeluje na ploču jednaka je
pri čemu je ubrzanje sile teže. Tlak ( pritisak) definira se kao sila po jedinici površine:
Jedinica za mjerenje tlaka je paskal, odnosno njutn po metru kvadratnom (pascal, ). Paskal je jako mala jedinica pa se u praksi često koriste kilopaskali ( ). Na primjer, tlak na dnu bazena dubine dva metra jednak je
Eksperimentalno je utvrđeno da je na svakom mjestu u tekućini pritisak jednak u svim smjerovima.
Za bolje razumijevanje hidrostatskog pritiska, izračunajmo pritisak vode na branu prikazanu na slici 2.27.
Brana ima oblik trapeza, visoka je , široka je na vrhu , a na dnu . Zrcalo vode se nalazi ispod vrha brane. Ako postavimo koordinatnu -os tako da se ishodište nalazi na površini vode, dubina vode je . Neka je podjela intervala takva da su svi podintervali jednake duljine, . Sada je -ti podjeljak brane približno jednak pravokutniku visine i širine . Iz sličnosti trokuta slijedi
iz čega slijedi
pa je
Površina -tog podjeljka brane je
Kako je mali, možemo pretpostaviti da je tlak na -tom podjeljku brane gotovo konstantan i jednak
Hidrostatska sila koja djeluje na -ti podjeljak brane jednaka je umnošku tlaka i površine:
Zbrajanjem ovih sila i uzimanjem limesa kada dobili smo ukupnu hidrostatsku silu koja djeluje na branu: