Prema Newtonovom drugom zakonu gibanja ako se tijelo kreće po pravcu i ako je gibanje tijela dano funkcijom , onda je sila koja djeluje na tijelo u smjeru kretanja jednaka umnošku mase tijela i njegove akceleracije:
U slučaju konstantnog ubrzanja, sila je također konstantna i izvršeni rad definiramo kao umnožak sile i prijeđenog puta :
U slučaju kada sila nije konstantna, postupamo na sljedeći način: neka se tijelo giba uzduž -osi od točke do točke i neka u točki na tijelo djeluje sila . Neka je podjela segmenta (vidi definiciju 2.1) takva da su svi podintervali jednake duljine, . U podintervalu odaberimo točku . Kako je za veliki duljina intervala mala, a funkcija je neprekidna, možemo pretpostaviti da je gotovo konstantna na intervalu . Stoga je rad koji se izvrši prilikom pomicanja tijela od točke do točke približno jednak
pa je cjelokupni rad približno jednak
Intuitivno je jasno da ova aproksimacija postaje sve bolja što je veći. Kako je izraz na desnoj strani jedan oblik integralne sume, rad izvršen prilikom pomicanja tijela od točke do točke definiramo kao
U metričkom sustavu masa se mjeri u kilogramima (kg), pomak u metrima (m) vrijeme u sekundama (s) i sila u njutnima (newton, ). Dakle, sila od 1 N koja djeluje na masu od 1 kg proizvodi ubrzanje od . Rad se mjeri u njutn-metrima ili džulima (joule, ).
pri čemu je pozitivna konstanta (konstanta opruge). Hookeov zakon vrijedi ako rastezanje nije preveliko (vidi sliku 2.24).
Neka je, na primjer, sila od 30 N potrebna da bi se držala opruga koja je od svoje prirodne duljine od rastegnuta na duljinu od . Izračunajmo rad potreban da bi se opruga dalje rastegla na duljinu od . Prvo je potrebno odrediti konstantu opruge : prema zadanim podacima vrijedi
Dakle, pa je izvršeni rad jednak
U ovom slučaju prvo treba postaviti integral. Uvedimo koordinatni sustav kao na slici 2.25. Voda se nalazi od dubine do dubine . Neka je oidjela intervala takva da su svi podintervali jednake duljine, . Na taj način smo i vodu u rezervaru podijelili na dijelova pri čemu je -ti dio približno jednak cilindru visine i radijusa baze . Iz sličnosti trokuta slijedi
Volumen -tog dijela vode stoga je približno jednak
pa je masa -tog dijela vode približno jednaka (masa je umnožak gustoće i volumena, a gustoća vode je )
Sila potrebna za podizanje -tog dijela vode mora nadići silu težu pa je
Svaka čestica u -tom dijelu vode mora prijeći put koji je približno jednak . Stoga je rad potreban za ispumpavanje -tog dijela vode približno jednak
Ukupni rad potreban za ispumpavanje čitavog rezervara dobit ćemo zbrajanjem doprinosa svih dijelova i prelaskom na limes kada :