×   HOME JAVA NETPLOT OCTAVE Traži ...
  matematika2
Eulerova metoda konačnih razlika     MATEMATIKA 2 - PREDAVANJA     Populacijska i logistička jednadžba


DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

Definicija 5.1   Diferencijalna jednadžba je jednadžba oblika

$\displaystyle F(x,y,y',y'',\ldots, y^{(n)})=0.$ (DJ)

Rješenje diferencijalne jednadžbe je svaka funkcija $ y=f(x)$ koja zadovoljava jednadžbu DJ na nekom skupu $ \mathcal{D}\subseteq{\mathbb{R}}$ . Red diferencijalne jednadžbe je red najviše derivacije koja se javlja u jednadžbi.

Najjednostavnije diferencijalne jednadžbe već smo rješavali: rješenje jednadžbe

$\displaystyle y'=f(x)
$

je primitivna funkcija funkcije $ f(x)$ pa vrijedi

$\displaystyle \frac{  dy}{  dx}=f(x) \quad \Longrightarrow \quad   dy=f(x)  dx\quad \Longrightarrow
\quad y=\int f(x)  dx+C
$

Ako želimo odrediti konstantu integracije $ C$ , treba biti zadan još jedan uvjet (vrijednost funkcije $ y(x_0)$ ili vrijednost derivacije $ y'(x_0)$ u nekoj točki $ x_0\in\mathcal{D}$ ).

Općenito, postupak rješavanja diferencijalne jednadžbe u sebi sadrži višekratno integriranje. Pri tome se u rješenju jednadžbe $ n$ -tog reda javlja $ n$ konstanti za čije je određivanje potrebno znati $ n$ uvjeta koje u odabranim točkama trebaju zadovoljavati funkcija $ y$ i/ili njene derivacije. Obično su uvjeti zadani u rubnim točkama područja u kojem promatramo diferencijalnu jednadžbu.

Diferencijalne jednadžbe su jedan od najvažnijih dijelova matematike uopće. Kako je derivacija mjera promjene, diferencijalnim jednadžbama se izražavaju i modeliraju mnogi prirodni zakoni.

Primjer 5.1   Promotrimo problem titranja mase obješene na oprugu (slika 5.1), pri čemu je $ x(t)$ položaj mase u trenutku $ t$ .

Slika: Titranje mase obješene na oprugu
\begin{figure}\centering
\epsfig{file=slike/opr.eps,width=7cm}
\end{figure}

Prema Hookeovom zakonu sila potrebna za održavanje opruge rastegnutom $ x$ jedinica udaljenosti od njene prirodne dužine proporcionalna je s $ x$ , $ F(x)=kx$ . Stoga je sila s kojom se opruga vraća u položaj ravnoteže jednaka $ -kx$ . S druge strane, prema Newtonovom drugom zakonu gibanja, sila je jednaka umnošku mase i ubrzanja. Izjednačavanje sila daje diferencijalnu jednadžbu

$\displaystyle m  \frac{d^2x(t)}{  dt^2} = -kx(t).
$

Odavde slijedi

$\displaystyle \frac{d^2x(t)}{  dt^2} = -\frac{k}{m} x(t),
$

odnosno, druga derivacije od $ x$ je proporcionalna $ x$ , ali ima obrnuti predznak. Znamo da funkcije sinus i kosinus imaju upravo to svojstvo. Kasnije ćemo pokazati da se sva rješenja ove jednadžbe mogu napisati kao određene kombinacije sinusa i kosinusa. Kako se radi o diferencijalnoj jednadžbi drugog reda, za određivanje konstanti potrebna su dva uvjeta. U ovom slučaju prirodni uvjeti su položaj i brzina u trenutku $ t=0$ , odnosno potrebno je zadati vrijednosti $ x(0)$ i $ x'(0)$ .

Primjer 5.2   Promotrimo strujni krug koji se sastoji od elektromotorne sile koja u trenutku $ t$ proizvodi napon od $ E(t)$ volta (V) i struju od $ I(t)$ ampera (A). U krugu se također nalazi otpor od $ R$ oma (Ohm) i zavojnica s induktivitetom $ L$ henrija (H) (slika 5.2).

Slika 5.2: Strujni krug
\begin{figure}\centering
\epsfig{file=slike/stk.eps,width=4.4cm}
\end{figure}

Prema Ohmovom zakonu pad napona na otporu jednak je $ RI$ . Pad napona na zavojnici jednak je $ L(dI/dt)$ . Prema Kirchoffovom zakonu zbroj padova napona jednak je naponu kojeg daje naponski izvor. Dakle,

$\displaystyle L  \frac{dI}{dt}+RI=E(t),
$

što je diferencijalna jednadžba prvog reda koja modelira struju $ I$ u trenutku $ t$ . Riješimo zadanu jednadžbu uz (prirodan) uvjet da je struja u trenutku uključivanja naponskog izvora $ t=0$ jednaka nuli, $ I(0)=0$ . Uz oznake $ \alpha=R/L$ i $ \beta=1/L$ vrijedi

$\displaystyle \frac{dI}{\beta E(t)-\alpha  I }=dt.
$

Ako je elektromotorna sila konstantna, $ E(t)=E=konst.$ , onda integriranje obaju strana daje

$\displaystyle -\alpha \ln \vert\beta   E -\alpha  I\vert= t+C,
$

odnosno

$\displaystyle \vert \beta   E -\alpha  I\vert=e^{-\alpha (t+C)}=e^{-\alpha  C}e^{-\alpha  t},
$

pa možemo pisati

$\displaystyle \beta E-\alpha  I=A e^{-\alpha  t},
$

pri čemu smo predznak izraza $ \beta E-\alpha  I$ uključili u konstantu $ A$ . Dakle,

$\displaystyle I(t)= \frac{\beta}{\alpha}  E -\frac{A}{\alpha}  e^{-\alpha t}.
$

Odredimo konstantu $ A$ : iz početnog uvjeta slijedi

$\displaystyle 0=I(0)=\frac{\beta}{\alpha}  E -\frac{A}{\alpha}
$

pa je $ A=\beta E$ . Konačno,

$\displaystyle I(t)=\frac{1}{R} E - \frac{1}{R} E   e^{-(R/L) t}\big).
$

Ako je, na primjer, $ L=4  \mathrm{H}$ , $ R=12  \mathrm{Ohm}$ i $ E(t)=60 \mathrm{V}$ , onda je

$\displaystyle I(t)=5-5 e^{-3 t}.
$

Funkcija je prikazana na slici 5.3. Stacionarno stanje strujnog kruga je horizontalna asimptota

$\displaystyle \lim_{t\to\infty} I(t)=5 \mathrm{A}.
$

Slika 5.3: Struja u strujnom krugu
\begin{figure}\centering
\epsfig{file=slike/struja.eps,width=7.2cm}
\end{figure}


Poglavlja


Eulerova metoda konačnih razlika     MATEMATIKA 2 - PREDAVANJA     Populacijska i logistička jednadžba