Neka je zadana funkcija 
 . Želimo naći funkciju
. Želimo naći funkciju  koja
derivirana daje
 koja
derivirana daje  , odnosno želimo riješiti jednadžbu
, odnosno želimo riješiti jednadžbu 
 
za one
 za koje rješenje postoji.
 za koje rješenje postoji.
Za sljedeću definiciju potrebno je ponoviti neke definicije.
Neka je 
 ,
,  . Interval
. Interval  je 
svaki od skupova
 je 
svaki od skupova 
| ![$\displaystyle [a,b],\quad (a,b),\quad (a,b],\quad [a,b),\quad [a,+\infty),$](img38.gif) | ||
| ![$\displaystyle (a,+\infty),\quad (-\infty,b),\quad (-\infty,b],\quad (-\infty,+\infty)\equiv \mathbb{R}.$](img39.gif) | 
 (vidi
 (vidi 
![[*]](../icons.gif/crossref.gif) M1, definicija 1.15).
M1, definicija 1.15). 
 , 
neka je
, 
neka je 
 interval i neka je
 interval i neka je  
 konačan ili prebrojiv
(kraće: diskretan) podskup. Primitivna funkcija
funkcije
 konačan ili prebrojiv
(kraće: diskretan) podskup. Primitivna funkcija
funkcije  na intervalu
 na intervalu  je
svaka neprekidna funkcija
 je
svaka neprekidna funkcija 
 takva da je
 takva da je
 za
 za 
 .1.2
.1.2Ova definicija i činjenica da je derivacija konstantne funkcije jednaka nuli povlače sljedeći teorem.
 ,
, 
 . Funkcije
. Funkcije
|  |  | |
|  |  | 
 na
 na 
 (vidi sliku 1.1a).
 (vidi sliku 1.1a).
 i
 i  su i primitivne 
funkcije od
 su i primitivne 
funkcije od
 
jer možemo uzeti
 i
 i   , odnosno skup
, odnosno skup  je
u ovom slučaju konačan (vidi sliku 1.1b).
 je
u ovom slučaju konačan (vidi sliku 1.1b). 
 i
 i  su također primitivne 
funkcije funkcije
 su također primitivne 
funkcije funkcije
|  | 
 i
 i  
 , pri čemu je skup
, pri čemu je skup  prebrojiv.
 prebrojiv. 
|  | 
 je
 je
|  | 
 u izrazu
 u izrazu  izabrali smo tako da se ispuni uvjet neprekidnosti
funkcije
 izabrali smo tako da se ispuni uvjet neprekidnosti
funkcije  na intervalu
 na intervalu 
 prema definiciji
1.1. Naravno, i funkcija
 prema definiciji
1.1. Naravno, i funkcija  je primitivna funkcija
funkcije
 je primitivna funkcija
funkcije  za svaku konstantu
 za svaku konstantu  . Nacrtajte funkcije
. Nacrtajte funkcije  i
 i  .
.
Nakon što smo usvojili pojam primitivne funkcije možemo definirati neodređeni integral, no prije toga dokazat ćemo sljedeći teorem.
 , odnosno kada
se radi o striktno primitivnim funkcijama. Pretpostavke teorema povlače
, odnosno kada
se radi o striktno primitivnim funkcijama. Pretpostavke teorema povlače
 
pa je
 , odnosno
, odnosno 
 za neku konstantu
 za neku konstantu  i za svaki
 i za svaki
 .
.
Napomenimo da gornju jednakost interpretiramo kao jednakost među
funkcijama, odnosno  označava funkciju
 označava funkciju  , a ne njezinu
vrijednost u točki
, a ne njezinu
vrijednost u točki  .
.
 vrijedi na skupu
 vrijedi na skupu 
 , a ne na
čitavom skupu
, a ne na
čitavom skupu  , što je slabiji uvjet od onoga što bismo
očekivali, proizlazi iz geometrijskog značenja određenog 
integrala 
(poglavlje 2). Naime, određeni integral u 
principu daje
površinu između podintegralne funkcije i
, što je slabiji uvjet od onoga što bismo
očekivali, proizlazi iz geometrijskog značenja određenog 
integrala 
(poglavlje 2). Naime, određeni integral u 
principu daje
površinu između podintegralne funkcije i  -osi, a kako površina ne
ovisi o vrijednosti funkcije u prebrojivo točaka, to se i u
definiciji neodređenog integrala uzima slabiji uvjet.
Drugi uvjet je da se traži neprekidnost funkcije
-osi, a kako površina ne
ovisi o vrijednosti funkcije u prebrojivo točaka, to se i u
definiciji neodređenog integrala uzima slabiji uvjet.
Drugi uvjet je da se traži neprekidnost funkcije  na čitavom
intervalu
 na čitavom
intervalu  i onda kada funkcija
 i onda kada funkcija  taj uvjet ne ispunjava. 
Ovaj uvjet proistječe iz fizikalne interpretacije  integrala.
Naime, brzina je derivacija puta po vremenu 
(vidi
 taj uvjet ne ispunjava. 
Ovaj uvjet proistječe iz fizikalne interpretacije  integrala.
Naime, brzina je derivacija puta po vremenu 
(vidi 
![[*]](../icons.gif/crossref.gif) M1, poglavlje 5.1) pa je stoga put integral brzine. 
No, dok funkcija kojom je zadana brzina 
može (u idealnim uvjetima) imati prekide, 
prijeđeni put je uvijek neprekidan. Stoga je i uvjet
neprekidnosti primitivne funkcije prirodan.
M1, poglavlje 5.1) pa je stoga put integral brzine. 
No, dok funkcija kojom je zadana brzina 
može (u idealnim uvjetima) imati prekide, 
prijeđeni put je uvijek neprekidan. Stoga je i uvjet
neprekidnosti primitivne funkcije prirodan.
Slijedeća dva teorema daju nam osnovna svojstva integrala.
Prisjetimo se
definicije diferencijala
funkcije  (vidi
 (vidi 
![[*]](../icons.gif/crossref.gif) M1, poglavlje 5.2):
M1, poglavlje 5.2):
 
Prvi teorem navodimo bez dokaza.
 interval i
 interval i  njegov diskretan podskup.
  Neka je
 njegov diskretan podskup.
  Neka je 
 , odnosno
, odnosno 
 za 
  svaki
 za 
  svaki 
 i neka je funkcija
 i neka je funkcija  neprekidna na intervalu
 neprekidna na intervalu  .
  Tada za svaki
.
  Tada za svaki 
 vrijedi:
 vrijedi:
   , odnosno derivacija integrala jednaka
    je podintegralnoj funkciji. Ovu jednakost također interpretiramo
    kao jednakost među funkcijama koja vrijedi na skupu
, odnosno derivacija integrala jednaka
    je podintegralnoj funkciji. Ovu jednakost također interpretiramo
    kao jednakost među funkcijama koja vrijedi na skupu 
    
 .
.
  
 , odnosno diferenciranje poništava
    integriranje.
, odnosno diferenciranje poništava
    integriranje.
  
 , odnosno integriranje poništava
    diferenciranje do na konstantu.
, odnosno integriranje poništava
    diferenciranje do na konstantu.
  
 primitivna funkcija funkcije
 primitivna funkcija funkcije  za
 za
 . To znači da je
. To znači da je 
 za svaki
 za svaki 
 , pri čemu je
, pri čemu je  diskretan podskup od
 diskretan podskup od  ,
odnosno
,
odnosno 
 . Dakle, jednakost
. Dakle, jednakost
 
vrijedi za svaki
 . Kako je
skup
. Kako je
skup 
 također diskretan, zaključujemo da je 
funkcija
 također diskretan, zaključujemo da je 
funkcija 
 jedna primitivna
funkcija funkcije
 jedna primitivna
funkcija funkcije 
 .
Stoga vrijedi
.
Stoga vrijedi
|  |  | |
|  | ||
|  | ||
|  | 
 .
.